January 11, 2014

Dilema oko knjiga


Da li rađanje elektronskih knjiga nužno znači i smrt običnih, štampanih knjiga?



Koliko puta smo čuli ili pročitali sledeću rečenicu: "Živimo u 21. veku, veku u kome se svakoga dana nešto menja i gde je globalizacija uzela maha."? Ta rečenica je danas ključni argument odbrane ili  napada na sve ono što se oko nas dešava. Očito je da se svet u sve većoj meri modernizuje i da postepeno zahvate i one delove društva i stvari, za koje se mislilo da su nedodirljivi i da će večno ostati onakvi kakvi ih poznajemo. Tako smo došli i do knjiga, jednog od instrumenata i rasadnika kulture i znanja. Dilema je sledeća: hoćemo li usvojiti novi model čitanja ili ćemo se zadržati na starom i dobro poznatom.

Nedavno je na sajtu B92 izašao tekst "Dobrodošli u biblioteku budućnosti", u kome se na kraju postavlja pitanje: Da li ste bili u prilici da čitate elektronske knjige i kakvo je vaše mišljenje o toj vrsti izdanja?
Odgovori na ova pitanja su bili različiti i na osnovu toga se mogu izdvojiti tri grupe ljudi.


Protivnici elektronskih knjiga i korišćenja e-book čitača i tablet računara, navode kako se korišćenjem ovakvog vida tehnologije gubi na draži i uživanju tokom čitanja. Elektronske knjige nemaju onaj prepoznatvljivi miris, ne mogu ostaviti ton šuštanja papira prilikom okretanja listova, zavise od energije i pre svega - štete očima. Ništa ne može da zameni onaj osećaj koji smo stekli u toku detinjstva, da zagrlimo knjigu koja nam je jako draga i da je stavimo pod jastuk kako bi što duže bila uz nas.

"Kao što je poznato, svakom čitaocu, štampana stranica stvara sopstveni čitalački prostor, sopstveni fizički pejzaž u kojem tekstura papira, boja i pogled na sve zo zajedno u rukama čitaoca dobijaju posebno značenje koje rečima taje ton i kontekst." (Alberto Mangel - Biblioteka noću, Geopoetika, Beograd, str. 72)

Potraga za knjigama među policama za ove ljude prestavlja posebnu avanturu i doživljaj. To se opisuje i kao"osnovni deo umeća čitanja i ne može se u potpunosti zameniti skrolovanjem po ekranu". Dok tražite određene knjige po policama, možete, sasvim slučajno, pronaći neku knjigu koja će vam mnogo više pomoći oko nekog istraživanja ili ćete u njoj više uživati. Ne postoji osećaj koji može da zameni miris knjige (podjednako nove ili stare), kao i osećaj kada vidite svoj napredak u čitanju. Mnogo lakše će te zapamtiti gde se neke rečenice nalaze samo na osnovu debljine pročitanih strana.
Neke elektronske knjige su "zaključane" i ne mogu se čitati van uređaja sa kojeg su skinute i ne postoji mogućnost da  se prosto dele, pozajmljuju  ili "šeruju". Ovako, svojim prijateljima se ostavlja mogućnost da uvek od nas pozajme željenu knjigu (uz pretpostavku da će je u doglednom periodu vratiti).
E-book čitači mogu biti skupi i samim tim nepristupačni mnogim ljudima. Oštenjeće ili gubitak tog čitača nam može doneti dosta problema. 

Sa druge strane dolaze argumenti ljubitelja elektronskih knjiga koji smatraju da čitanje e-knjiga ne šteti očima, pogovoto ne ako koristimo specijalizovane e-book čitače koji manje zrače, tj. čije osvetljenje na ekranima ne zamara oči. Pored toga, ove knjige su jeftinije, mogu se lakše nabaviti i bez lutanja od knjižare do knjižare. Njihovom kupovinom se može uštedeti i tako možete odvojiti novac za još nekoliko knjiga. Mogu se uvek i svuda čitati bez nošenja velikih i kabastih knjiga, a u memoriji možete imati i na nekoliko desetina, pa i stotine knjiga, koje mogu da vam zauzimaju veliku površinu radnog prostora ili prostorija u kojima živite. Ovom tehnologijom bibliotekama  je omogućena ušteda novca na transportu i izlaganju. Više nisu potrebni ogromni depoi za knjige, a sama pretraga je mnoga lakša i efikasnija.
Čitaocima je omogućeno da povećaju veličinu fonta i na taj način spreče zamaranje očiju i mogu da podese osvetljenje pod kojim žele da čitaju. Isto tako, od velikih i teških knjiga mogu da vas bole zglobovi usled višesatnog držanja u rukama.
Postoje e book čitači za svačiji džep. Nije tačno da su skupi. Postoje oni koji se mogu kupiti za 70$, kao što je npr. Kindle.
Amazon svojim korisnicima omogućuje da dele jednu kupljenju  knjigu sa do 6 različitih ljudi koje možete registrovati na vašem računu. Tako, recimo, jednu knjigu mogu da čitaju roditelji, deca i komšija, i to istovremeno na svojim aparatima, što je neizvodljivo sa običnim knjigama. Naravno, tu je i veliki broj besplatnih knjiga koje se mogu skinuti na specijalizovanim sajtovima, a koje možda i ne postoje u štampanom izdanju.







Može se reći da postoji i treća grupacija ljudi koji podjednako mogu da koriste i vole štampana i elekstonska izdanja knjiga. Po njihovom shvatanju su čitaoci, čitaoci bez obzira da lise reči nalaze na ekranu ili na papiru. Uspešnom kombinacijom i jedne i druge vrste knjige oni kombinuju njihove najbolje karakteristike i prednosti.
Kompromis


Za ljubitelje statistike :) 

Na sajtu www.goodreads.com (najposećenijoj i najvećoj društvenoj mreži za ljubitelje knjiga), nedavno je održana anketa sa pitanjem "Which do you prefer - e-book or paper books?".  Kao što možete videti na slici, velika većina, gotovo 80% ljudi koji su učestvovali u anketi su odgovorili da više vole da čitaju štampana izdanja knjiga.

Pitanje sa početka: Da li rađanje nečeg novog podrazumeva i gašenje nečega starog? Odgovor je ne! Sa pojavom fotografija nije nestalo slikarstvo. Tako i sa pojavom e-knjiga neće nestati štampane. I dalje će postojati ljudi koji će više voleti da čitaju štampana izdanja knjiga. Vremenom će, sa novim generacijama, rasti i broj korisnika elektronskih knjiga, ali će postojati i ova treća grupacija koja će kombinovati i jedno i drugo. Tehnologije će se razvijati, ljudima će knjige biti sve pristupačnije, a na nama je da odaberemo svoj čitalački put na osnovu naših želja i preferencija.  Lično, ja spadam u prvu grupu, sa tendencijom da se, možda, jednog dana prebacim u treću grupu. Videćemo :)


P.S.Za štampanje  knjiga je potrebno da se iseče veliki broj šuma i stabala za proizvodnju papira, što šteti ekosistemu i prirodi. Ovaj argument je apsolutno na svom mestu. Ali, da li smo se ikada pitali sledeće: "Jesam li u svom životu zasadio makar jedno drvo?". Ako bi se ovo zapitali i ako bi svi stvarno zasadili iole jedno drvo, nadomestili bi sve one gubitke koji štete prirodi, a osećali bismo se lepše. Mislite o tome..


Milan Trpković 





1 comment:

  1. Milane dobro je da si pokrenuo ovo pitanje ili zapazanje u ucmaloj sredini kao sto je Beograd i sira Srbija

    veliki sam ljubitelj i korisnik i elektronskih i papirnih knjiga. Papirne vec dugo kupujem i imam pa sam i rasprodavao biblioteke tj neke delove kolekcije

    i sada u zadnjih par godina se desava nesto jako slicno kao i sa muzikom
    vecina naslova koje sam imao citao voleo i tokom godina preprodao menjao ili izgubio se pojavljuju digitalizovane na specijalnim forumima za e-knjige na exYu jezicima da ih ne reklamiram Google vodi na njih

    tako da potpuno besplatno citam stara dela i remek dela koje sam voleo pre 20ak godina

    uredjaji preko kojih citam su Android 7 incni tablet i Blackberry smartfon
    http://oi39.tinypic.com/2eefuyf.jpg

    na SD memorijskim karticama u njima imam desetine ili pre stotine izabranih naslova to je mozda i najveca razlika izmedju digitalnog i analognog formata - velicina, prenosivost i distribucija knjiga

    Citace ne prodaje tj distibuira nijedna firma u Beogradu!!! a tableta ima enormna kolicina modela i cena. Mogu se naruciti i kupiti polovni al onda nema garancije i pratece servisne podrske mada cu na kraju Kindle uzeti ili preko nekog iz USA ili polovan...


    U isto vreme se stare papirne knjige mogu kupiti i preko raznih Limunda Kupinda i slcinih mesta za polovne stvari

    Nove knjige se mogu kupiti sa popustima kod izdavaca, na sajmovima i prigodnim promocijama tako da je sve u svemu situacija nikad bolja, informacije kruze i lako je biti u toku kad nesto izlazi kad je datum objavljivanja itd

    ReplyDelete